E masani ona faʻaaogaina manu i fualaau aina mo seneturi. Na te faaopoopoina meaʻai ma mea faʻalaʻau i le palapala ma fesoasoani i le atinaʻeina o se laufanua maloloina, ola. I le taimi nei, ua i ai le tele o mea tau le soifua maloloina e fesootaʻi ai le faʻaaogaina o le manua e avea o se faʻamalaʻau i faʻatoʻaga o E. coli (Escherichia coli). E sili atu le lamatia le faaopoopo o le vao i se togalaau aina ?
Canny colum infecties plants?
E tusa ai ma le University of Illinois Plant Pathologist, Nancy Pataky, o le siama o loʻo i luga o aʻa laau , faapea foi ma siama ma sigi i le palapala, o le a tauva ma E.
coli ma teuina i le siaki, atonu foi e fafaga i ai. "E le gata i lea, e leai se suʻesuʻega na faʻamaonia mai o le siama E. coli o se mea e sili atu nai lo le faaleagaina o le eleele."
E mafai ona faʻaulu mai faʻamaʻi mai le manu i manu?
Ioe, e mafai tele ona tuʻuina atu faʻamaʻi faʻamaʻi i tagata soifua, e ui lava e leʻi tele ni suʻesuʻega umi e aofia ai togavao ma togalaau aina. E tusa ai ma le saunoaga a Van Bobbitt ma Dr. Val Hillers o le Extended University University o Washington State, "O pathogens (microorganisms causing cause of disease) e mafai ona siitia mai manu feʻaveaʻi i tagata. O pathogens salmonella, listeria, ma E.coli 0157: H7, faapea foi ma parasite , e pei o timuga ma mea taʻavale, ua fesoʻotaʻi atu i faʻamatalaga o togafiti i togalaau. " Ae mo E. coli, e mafai ona tupu le faaleagaina pe a oo mai soo se ituaiga o meaai e fesootai ma manu felelei. O lenei faafitauli e le gata i fualaau faisua fou. E i ai pea tulaga lamatia, ae o loʻo i ai ni puipuiga e mafai ona e faia.
Fautuaga mo le Aloese mai Faʻasalaga i le Manure
- Aua nei faʻaaogaina le manua fou. O le susuluina o le manure, o le tele foi lea o le avanoa i le eletise ma le amonia, lea e mafai ona susunuina ai aʻa laau ma e oo lava ina taofia ai le totoina o fatu. Afai o le manua e mai se meaʻai laʻau, e ono tumu foi i fatu vao , lea o le a le taofia mai le tupu aʻe.
- Afai e te manaʻo e faʻaaogaina le mutia fou, aua e te faʻaaogaina pe a uma ona toto lau togalaau. E fautuaina e le Matagaluega o Faatoaga a le US se faamalama o le talosaga mo le 120 aso ao le i seleseleina ma 'aina soo se fualaau faisua pe afai o le vaega o taumafa e oo mai i le eleele. E aofia ai mea uma e tutupu i lalo o le eleele ( beets , kāloti , pateta , uila , ma isi mea) faʻapea foi ma soʻo se mea e nofo i luga o le eleele, e pei o le letusi , meaʻai , ma le totoina o fua e pei o kukama ma squash . E mafai ona e faʻaaogaina le paluga fou e oo i le 90 aso mo fualaau faisua e mamao ese mai le eleele e leai se mea e pipiʻi i luga ae e sese i le itu o le lapataiga.
- Nai lo le faʻaaogaina o le manu e pei o se faʻapala, ia faʻaaogaina e avea o se mea e faʻaleleia ai le palapala. Faʻaopopo le fua fou i le tautoulu, mo le totoina o le tautotogo. O le ai ai le taimi e galue ai i le palapala ma le faapalaga. Faatali seia maeʻa ona selesele fualaau faisua aʻo leʻi faʻaopoopo.
- I le avea ai o se sui, o laei o loʻo i ai faʻamalolo i le taimi o le tuputupu ae. O le otaota ua faʻamaina e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le faʻaleagaina, aemaise lava pe afai o le faaputuga o le paluga e oo atu i le 140 F pe sili atu. E mafai ona e faʻatau mai meaʻai faʻasusu pe, pe afai o iai sau punavai fou, faʻapalaina oe lava ia. Stephen Reiners, Cornell University horticulturist, fai mai o le vevela vevela o le a masani ona fasi ai le E. coli.
- Afai o loʻo e mauaina lau manua i le lotoifale, fesili i le faatoʻaga pe a iai a latou manuʻa i ni faʻafitauli o le soifua maloloina.
- Afai o loʻo e faʻatau mai meaʻai, o le taga e tatau ona faʻamaonia pe o se mea e leai se pathogen. Aua e te manatu e na o le faatauina atu e pei o le faʻapalaina ua uma ona faʻapalaina.
- Soo se puipuiga e faatatau i le faʻaaogaina o le muti e faʻaaoga foi i le faʻaaogaina o le ti.
- Talu ai o aʻa o le laau (beets, carrots, radishes) ma fualaau faisua (chard, letus, meaʻai) e sili ona faigofie i le faaleagaina, ia mautinoa o fufuluina lelei fualaau faisua uma ma atonu o le a paʻu muamua ae leʻi 'ai. O le kuka foi o le a fasiotia ai foi maʻi.
- Afai o loʻo e aʻafia i gasegase oona i le taimi ua tuanai, aloese mai le 'aina o fualaau faisua e leʻi faʻasalaina faʻamaʻaina i le manulele. Tamaiti, fafine maʻitaga, tagata e faʻavaivaia le puipuiga, ma tagata e iai faʻamaʻi pipisi e tatau ona aloese mai le 'aina oi latou.
- Fufulu lelei ou lima ma fao i luma ma le maeʻa ona seleseleina fua o meaʻai e tupu aʻe ma le faʻatoʻaga.
E le o Faʻatoʻa Fausia Meaʻai uma
O le taua o le manure e ese mai manu. O le manulele moa ua manatu e sili ona aoga mo lau togalaau, faatasi ai ma le NPK e tusa ma le 1.1-0.8-0.5. Faatusatusa i povi i le 0.6-0.2-0.5 ma le solofanua, 0.7-0.3-0.6. O le mea moni, e oʻo lava i totonu o ituaiga, o le a eseese le lelei o le manurele.
O le tele o punaoa e fautuaina le aloese mai le faʻaaogaina o le faga puaa, faʻapea foi le pusi ma le manulele dog, i totonu o le togalaau, ona o vailaʻau e mafai ona ola i le eleele ma faʻafefe ai tagata. O se tasi lea o mafuaʻaga ua uunaia ai i matou e taofi a matou fagafao mai fafo o le togalaau fualaau faisua, poʻo le itiiti ifo o le faʻaaʻoaʻoina i latou ia aua neʻi mafaufau i ai o se pusa lapisi.