Na fasiotia e se tasi o leoleo, o Teddy Roosevelt meaola e afe
O leodore Roosevelt o loʻo i ai se tala faʻasolopito e fetaui ma lona uiga tele-nai lo le olaga. O le Nobel Peace Prize-manumalo le US o le peresitene o se siamupini o le vaomatua, ae sa lauiloa foi o ia o se tagata faimalaga tele-taaloga. O ai Teddy Roosevelt, ma e tatau ona lauiloa o se tagata siosiomaga?
Theodore Roosevelt: Early Life
Na fanau i le aso 27 o Oketopa, 1858, i se olaga o tamaoaiga ma avanoa, o Roosevelt o le lona lua o tamaiti i se aiga lauiloa Niu Ioka.
O le le lelei o le soifua maloloina, o le mea e leaga ai, na tigaina o ia mo le tele o lona olaga; ao laʻitiiti, na mafatia Roosevelt mai le foma ma le tele o isi maʻi. E ui lava i lea, na faʻamalosia o ia ina ia malosi malosi, ma na ia faʻaaogaina se "olaga faigata" e avea ma auala e foia ai aafiaga o maʻi.
O se tamaititi aʻoga, Roosevelt na faauu mai le Harvard College i le 1880 ma ua faaipoipo talu ai. Ae o le mala na tupu ia Fepuari 14, 1884 - o lona faletua talavou ma lona tina pele na maliu i totonu o itula o le tasi. Na tusia e Roosevelt se mea faataumaoia i lana api talaaga, "ua mou atu le malamalama mai loʻu olaga." E ui sa malosi o ia i faiga faaupufai a le Setete o Niu Ioka, ae na ia lafoaia lana galuega faapolokiki ma lona aiga e malaga atu i Badlands o le Teritori o Dakota ma tulituliloa le ola o se fagafao manu.
O ona tausaga e lua i le Teritori o Dakota sa aoaoina ai Roosevelt e tietie, maea ma tuli, ma totoina i totonu ia te ia se alofa i fafo. Ae ui i lea, o se taumalulu matuia i le 1886-87, na soloia ai ana lafumanu, ma na toe foi Roosevelt i Niu Ioka e toe faafoi faiga faaupufai.
Theodore Roosevelt: O Le Palota Faʻapolokiki
I le 1886, na toe faaipoipo ai Roosevelt ma amata ona osofaia Peniamina Harrison. Ina ua maeʻa lana manumalo, na faʻaumatia e Harrison Roosevelt e taʻitaʻia le Komisi o Auaunaga Lautele a le US, lea na ia faʻaaogaina ai lona talaaga o se fili malosi o faiga faʻapolokiki. Na ia aumaia le naunautaiga tutusa mo le toe fuataʻiga i lona 1895 i le avea ai o ia ma peresitene o le Komiti Faatino o le Aufaigaluega a Leoleo i Niu Ioka; o le leoleo leoleo na lauiloa o se mea e le mautonu, ae na ave e Roosevelt le saluina o le fua e faaleleia ai le malosi, e oo lava i le savali atu i le pati i alii o leoleo.
O le igoa o Roosevelt o se pule atamai ma le au faaupufai - faapea foi ma lona talaaga i le talafaasolopito o le galu - na maua ai o ia e avea ma Failautusi Fesoasoani o le Neivi i le 1897. Ina ua amata le taua a le Sipaniolo-Amerika i le tasi tausaga mulimuli ane, o Roosevelt (o le o loo malosi lagolagoina le taua) na o atu i Cuba ma auai i nisi o faasalalauga faamiliteri aloaia, e aofia ai le aveina o San Juan Hill e ala i lana pule o le "Rough Riders."
I le taimi nei, o se fitafita fitafita, na manumalo lava Roosevelt i le faiga palota mo le Kovana Kovana Niu Ioka. E ui o lona fiafia i le faasaoina na manumalo ai ia te ia le toatele o tagata faamemelo - na ia ulavale i le faaaogaina o fulufulu e fai ma teuteu o laei ina ia taofia ai le fasia o manulele - o lona le mautonu le tetee i le faiva o le avea o ia ma fili e avea ma uo. Ina ia faʻaumatia o ia, na faʻamalosia o ia e tuua Niu Ioka ma faʻailoga e avea ma sui-peresitene ma William McKinley. Ina ua uma le manumalo i le 1900 palota, na faapuupuuina le taimi o Roosevelt e avea ma sui-peresitene ina ua fasiotia McKinley i le tausaga na sosoo ai, ma Roosevelt, 43, na avea ma tagata pito i laitiiti e nofoia le Ofisa Oval.
Peresitene Theodore Roosevelt
O lona nofoia o le White House na leai se mea e faʻaosofia ai le maelega o Roosevelt mo le toe fuataʻiga. Na maua e ia se igoa o se "palota tausi mavaega" e aunoa ma le fefe e vavaeeseina ia monopole faapisinisi ina ia faaitiitia ai lo latou malosiaga e le mafai ona taofia.
Na faʻaaogaina e ia lana "pulelaa pulelaa" e lagolago ai faiga faʻavae e pei o le faʻaleleia atili o asiasiga mo le soifua maloloina ma le saogalemu mo mea e gaosi ai gaʻo ma isi meaʻai ma vailaau. Sa malosi foi o ia i mataupu tau i fafo, na manumalo ai i le Nobel Peace Prize i le 1905 mo le faasalaina o se faaiuga i le Taua a Russo-Iapani.
Ae atonu o lana sao sili ma sili ona tumau ao avea ma peresitene o le atinaʻeina o se tala o le faasaoina o punaoa faalenatura i tagata Amerika. I lena tulaga, na aafia ai Roosevelt e tagata masani e pei o John Muir . "O le faasaoina o punaoa faanatura o le faafitauli taua lea," o le tala lea a Roosevelt i se tasi taimi. "Sei vagana ua tatou foia lena faafitauli o le a le aoga ia i tatou le foia o isi mea uma."
I lena faaiuga, na amata ai e Roosevelt se tauiviga o le faasaoina o vao lea e leai se mea e le maofa. Na ia faasaoina le tusa ma le 230 miliona eka - pe tusa ma le tele o le California e lua ma le potu mo Ohaio - e avea ma paka a le atunuu, vaomatua o le atunuu, o tafaoga taamilosaga, mautotogi a le atunuu ma isi reserves a le malo.
Na ia faia le Auaunaga Vaomatua ma tofia le tagata iloga faasao o Gifford Pinchot e avea ma ulu.
O Leodore Roosevelt o se Siosiomaga?
Ina ua maeʻa ona avea o ia ma tofi, Roosevelt - o le tagata malaga mai - na malaga atu i se Safari umi ma le toatele o isi tagata. O se vaega o se malaga faasaienitisi na faatupeina e le Smithsonian Institution ma o se vaega tele i fafo, o le saogalemu sa pueina pe fanaina le silia i le 11,000 manu, mai iniseti ma moa i elefane, hippos ma le ono o le lanu paepae e le masani ai.
E mafai e tagata siosiomaga faʻaonaponei ona fefefe i le fasiga tele, ae o Roosevelt o ana taʻaloga tele-taaloga sa matua ogatusa ma le moa o ona vaitaimi. (E oo lava i le taimi nei, o tulimanu ma tagata faifaiva o nisi ia o tagata e sili ona leo ma malolosi o le tausiga o fale.)
E paleni lona paleni i lona manuia i le faʻasaoina o vaomatua ma le faʻasaoina o se faamuamua faavaomalo, o le talatuu a Roosevelt o se siamupini o tagata siosiomaga e tumau le le mautonu. "E mafai ona taʻusalaina au," na ia fai mulimuli ane ai e uiga i ana safaris, "sei vagana lava o le i ai o le National Museum, le American Museum of Natural History, ma soo se fale faapena o le a faasalaina."
Sa faaauau pea le malaia o Roosevelt i ona tausaga mulimuli ane, ona o se vaega i se taumafaiga faaoolima i le 1912 (na ia tauaveina le pulufana i lona fatafata mo lona olaga atoa) ma se maʻi matuia na ia pikiina i luga o le malaga mai le vaitafe o le 1914 i Saute Amerika . Na maliu Roosevelt i lona moe i le 1919 i le 60 o ona tausaga. Na taʻua e se tasi o faipule o le taimi, "O le oti na ave Roosevelt moe, aua ana ala, o le ai ai se taua."