E tele se aafiaga o le siosiomaga i o tatou olaga, ae o le toʻatele o tagata e le mafai ona taʻuina se tasi o tagata taʻalo siosiomaga. O se lisi lenei o saienitisi e toʻa 12, o tagata faasao, o tagata suʻesuʻeina o meaola ma isi taitai faʻamalosia e taʻitaʻia e tagata uma oe na fesoasoani e saofagā i le lanu meamata .
01 o le 12
John Muir, Naturalist ma le TusitalaMPI / String / Archive Photos / Getty Images John Muir (1838-1914) na fanau mai i Sikotilani ma malaga atu i Wisconsin aʻo talavou o ia. O lona naunauga i le olaga atoa mo le savaliga amata na amata ao avea ma se alii talavou ina ua ia sopo i le Fagaloa o Mekisiko. O Muir na faʻaaluina le tele o lona olaga matua o feoai solo i totonu - ma le tau e faʻasao - le vao o sisifo o le Iunaite Setete, aemaise Kalefonia. O ana taumafaiga le vaivai na mafua ai le foafoaina o le National Park a Yosemite, Sequoia National Park ma le faitau miliona o isi nofoaga faasao. O Muir o se faatosinaga loloto i le tele o taitai o ona vaitaimi, e aofia ai Theodore Roosevelt. I le 1892, na faavaeina ai e Muir ma isi le Sierra Club "ina ia fiafia mauga."
02 o le 12
Rachel Carson, Saienitisi ma le Tusitala
JHU Sheridan Libraries / Gado / Getty Images Rachel Carson (1907-1964) e manatu i ai le toatele e avea ma faavae o le suiga o le siosiomaga i aso nei. Na fanau mai i le taulaga i Pennsylvania, na ia suʻesuʻeina le biology i le University of Johns Hopkins University ma Woods Hole Marine Biological Laboratory. Ina ua uma ona galue mo le US Fish and Wildlife Service, na tusia e Carson le Sea Around Us ma isi tusi. O lana galuega sili ona lauiloa, e ui i lea, o le 1962 o le finauga o le Silent Spring , lea na ia faamatalaina ai le aafiaga faataumaoi na i ai i le vailaau vai vailaau. E ui lava na faʻafeiloaʻi e kamupani vailaʻau ma isi, o mea na matauina e Carson na faʻamaonia lelei ma vailaau faʻasaina e pei o le DDT mulimuli ane faʻasaina.
03 o le 12
Edward Abbey, Tusitala ma Monkey-Wrencher
Edward Abbey. Lomiga Edward Abbey (1927-1989) o se tasi o Amerika aupito sili ona tuuto - ma sili ona ita - siosiomaga. Fanau i Penisilevania, e sili ona lauiloa o ia mo lona puipuia tele o toafa o Amerika i Sautesisifo. Ina ua maeʻa ona galue mo le National Park Service i le mea nei o Arches National Park i Iuta, na tusia e Abbey Desert Solitaire , o se tasi o galuega semina o le siosiomaga. O lana tusi mulimuli, o le Monkey Wrench Gang , na iloga ona avea o se musumusuga mo le siosiomaga o le siosiomaga o le lalolagi Muamua! lea na molia ai e nisi, e aofia ai le tele o tagata siosiomaga.
04 o le 12
Aldo Leopold, Faʻalogo ma le Tusitala
Aldo Leopold. AldoLeopold.org Aldo Leopold (1887-1948) ua manatu nisi e avea ma atuatua o le faasaoina o vao ma le au fomaʻi o aso nei. Ina ua uma ona ia suʻesuʻeina le vaomatua i le Iunivesite o Yale, sa galue o ia mo le US Forest Service. E ui na talosagaina muamua o ia e fasioti ia uʻamea, tamaʻaiga ma isi tagata faʻanoanoa i eleele feterale ona o teteʻega mai fagafao i le lotoifale, na ia mulimuli ane faʻaaogaina se auala sili atu i le pulega o vao. O lana tusi e sili ona lauiloa, A Sand County Almanac , o se tasi o talosaga aupito sili ona faigofie mo le faasaoina o vaomatua na fatuina.
05 o le 12
Julia Hill, Tagata Siosiomaga SiosiomagaAndrew Lichtenstein / Getty Images Iulia "Butterfly" Hill (1974-) o se tasi lea o tagata e sili ona tuutoina o loʻo ola i aso nei. Ina ua mavae le maliu i se faalavelave tau taavale i le 1996, sa ia tuuto atu lona olaga i le siosiomaga. Mo le toeitiiti atoa le lua tausaga, sa nofo Hill i lala o se laau redwood anamua (lea na ia faaigoa ia Luna) i Kalefonia i matu e puipuia ai mai le oti. O lana laau na avea ma mea faavaomalo ua lauiloa, ma o loo tumau pea Hill i mea tau le siosiomaga ma agafesootai.
06 o le 12
Henry David Thoreau, Tusitala ma le Faatoaga
FPG / Getty Images O Henry David Thoreau (1817-1862) o se tasi o uluai tagata atamai o tusitala-tusitala-Amerika, ma o ia lava o se tasi o sili ona faatosina. I le 1845, o Thoreau - ua le fiafia i le tele o olaga faʻaonapo nei - ua nofo e nofo na o ia i totonu o se tamai fale na ia fausia i tafatafa o le matafaga o Walden Pond i Massachusetts. O le lua tausaga na ia faʻaaluina e ola ai i se olaga faigofie, o le musumusuga mo Walden, poo le Life in the Woods , o se mafaufau loloto i le olaga ma le natura lea e manatu o se mea e tatau ona faitau mo tagata uma. Na tusia foʻi e Thoreau se faiga faʻapolokiki taua e taʻua o le Resistance i le Malo Faʻavaomalo ( Faʻaleagaina o le Lotoifale ) lea na faʻamatalaina ai le gaumativa o amioga mama o le faʻavevesiina o malo.
07 o le 12
Theodore Roosevelt, Politician and ConservationistTheodore Roosevelt. NPS Atonu o le a le mautonu ai, o se tagata faimalaga e taaalo tele i le taaloga, o le a faia i luga o se lisi o tagata siosiomaga, ae o Theodore Roosevelt (1858-1919) o se tasi lea o tagata sili ona toaaga o le faasaoina o vao i le talafaasolopito. I le avea ai o ia ma kovana o Niu Ioka, na ia lafoaia le faaaogaina o fulufulu e fai ma teuteu o lavalava ina ia taofia ai le fasia o manufelelei. A o avea ma peresitene o le Iunaite Setete (1901-1909), na tuu ese e Roosevelt le selau ma selau miliona miliona o vao, ma sa ia tulimataʻia le eleele ma le suavai, ma fausia ai le silia i le 200 vaomatua o le atunuu, maota o le atunuu, paka a le atunuu ma faleoloa.
08 o le 12
Gifford Pinchot, Forester ma Conservationist
Talafaasolopito / Getty Images O Gifford Pinchot (1865-1946) o le atalii o se paroneta na mulimuli ane faanoanoa i le leaga na ia faia i vaomatua o Amerika. I lona maelega, na suʻesuʻeina e Pinchot le vaomatua mo le tele o tausaga ma sa tofia e Peresitene Grover Cleveland e atiae se fuafuaga mo le puleaina o vaomatua sisifo o Amerika. O lena galuega na faaauau pea ina ua talosaga atu Theodore Roosevelt ia te ia e taitaia le US Forest Service. O lona taimi i le tofi e le i ai se tetee, ae peitai; na ia tauivi ma John Muir i le lautele e uiga i le faatafunaina o tusi vao e pei o Hetch Hetchy i Kalefonia, ao faasalaina foi e kamupani laupapa mo le tapunia o fanua i la latou sauaina.
09 o le 12
Chico Mendes, Conservationist ma ActivistAlex Robinson / Getty Images Chico Mendes (1944-1988) sili ona lauiloa mo ana taumafaiga i le faasaoina o vaomatua o Pasila mai le taina ma le gaosiga o gaoioiga. Mendes na sau mai se aiga o tagata selesele seleseleina na faaopoopoina a latou tupe maua e ala i le faʻaleleia o le aoina o fatu ma isi mea tau vaomatua. I le popole i le faatafunaga o le vaomatua o Amasone, na ia fesoasoani e faamumu le lagolago faavaomalo mo lona faasaoina. Ae peitai, o ana gaoioiga, na tosina mai ai le tele o meaʻai ma mea e fiafia i ai laupapa - Na fasiotia Mendes e tamaʻi pusi manu i le 44 o ona tausaga.
10 o le 12
Wangari Maathai, Faʻalapotopotoga Faʻapolokiki ma le Siosiomaga
Wendy Stone / Getty Images O Wangari Maathai (1940-2011) o se siosiomaga faʻapolokiki ma le faʻapolokiki i Kenya. Ina ua maeʻa ona suʻesuʻe le biology i le Iunaite Setete, na ia toe foi atu i Kenya e amata se galuega e faʻafefe ai popolega faʻalesiosiomaga ma agafesootai. Na faavaeina e Maathai le Green Belt Movement i Aferika ma fesoasoani e totoina le sili atu i le 30 miliona laau, tuuina atu galuega i le leai o se galuega ae puipuia ai le faaleagaina o eleele ma le puipuia o fafie. Sa tofia o ia e avea ma Fesoasoani Lagolago i le Matagaluega mo le Siosiomaga ma Punaoa Faalenatura, ma i le 2004 na maua ai le Maota o le Nobel mo le Maliega ao faaauau pea ona tauivi mo aia tatau a tamaitai, faiga faaupufai ma le natura natura.
11 o le 12
Gaylord Nelson, Politician and EnvironmentalistSen. Gaylord Nelson. Iunivesite o Wisconsin E leai se isi igoa e sili atu ona fesootai ma le Aso o le Lalolagi nai lo Gaylord Nelson (1916-2005). Ina ua uma ona toe foi mai le Taua Lona II a le Lalolagi, na amata loa e Nelson se galuega o se tagata faaupufai ma se tagata siosiomaga e ola ai i lona olaga atoa. I le avea ai o ia ma kovana o Wisconsin, na ia faia ai se Polokalame mo le mauaina o le Outdoor Recreation lea na faasaoina e tusa ma le miliona miliona eka o le malae vaalele. Na avea o ia ma mea faigaluega i le atinaʻeina o auala faʻapitoa (e aofia ai le Appalachian Trail) ma fesoasoani e pasia le Tulafono o Vao, Tulafono o Vaʻa Mama, Tulafono o Suavai Mama, ma isi tulafono faʻavae mo le siosiomaga. E sili atu ona lauiloa o ia o le na faavaeina le Aso o le Lalolagi , lea ua avea ma faafiafiaga faavaomalo o mea uma i le siosiomaga.
12 o le 12
Tavita Brower, Tagata Siosiomaga
Joe Munroe / Getty Images David Brower (1912-2000) na fesoʻotaʻi ma le faʻasaoina o vao talu mai le amataga o le aʻega o mauga ao avea ma se taulealea. O Brower na tofia le uluai pulega o le Sierra Club i le 1952; i le isi 17 tausaga na sosoo ai, na faatupulaia le faitau aofaʻi mai le 2000 i le 77,000, ma na latou manumalo i le tele o manumalo i le siosiomaga. Ae ui i lea, o lona tulaga taufaasese, na maua ai e Brower mai le Sierra Club - ae ui lava i lea, na alu pea e maua vaega o Uo o le Lalolagi, le Island Institute Institute ma le League of Conservation Voters.