O a Legumes?

ma Aiseā e Tatau ai Ona Ou Tuputupu Aʻe i Latou?

O le legume o se laau i Fabaceae poʻo le aiga o Leguminosae. O fatu fatu, po o fualaau, o nei laau toto e lua o laʻau e tamoe i le umi o le pulu, faatasi ai ma ni fatu se tele e pipii atu i se tasi o fagu, e pei o le pine o loo faaalia i inei. A oʻo ina matua le fatu, ona amata lea ona faʻasolo atu tufuga. O nei fatu laumei mago o nisi taimi e taua o le faaopoopo.

O a Laʻau o Laau?

Masalo o laumei sili ona taatele i togalaau aina o le pi ma pi o ituaiga uma (mailei, soya, lima, tele ...), ae o lenei aiga tele laau e aofia ai le 16,000 ituaiga.

E masani ona tatou mafaufau i lemu o meaʻai mo tagata po o lafumanu. E ui lava e le o mea uma e mafai ona lelei, e toʻatele e. E ese mai i pi ma pi, ei ai ni paini, lentils, carob, alfalfa, ma le clover. Ae o nisi o laau totino o loʻo ola e pei lava o teuteuga, e pei o le baptisia, lupins, wisteria ma le selu.

O le a le Tele naua e Uiga i le Faaaogaina o Legumes i le Faatoaga?

Legumes e masani ona faʻaaoga e faʻapipiʻi ai laau totō pe faʻafefiloi i paluga o le mutia ona o lo latou mafaia ona faʻaleleia le gaʻo. O le faʻaaogaina o le nitrogen o lona uiga o le liliu mai o le eletise mama (N 2 ), e le mafai e laau ma meaola ona maua, i totonu o le amonia (NH 3 ), lea e mafai ona tatou faʻaogaina. E manaʻomia le bacteria e fai ai lenei suiga ma nodules i luga o aʻa o laau o le legume i le mea o loʻo i ai Rhizobium, siama palapala, ulu i le aʻa ma amata ona faʻateleina. O le siama lea e faʻamautu lelei ai le eletise, lea e ave i luga e laau. E le afaina le laau i le Rhizobium; o se mafutaga faʻatusa.

E mafai ona e vaʻavaʻai i nodules i aʻa ma ou mata. O le ata i le taumatau o loʻo faʻaalia ai nai nodules na o le fausiaina. E sinasina pe sinasina aʻo leʻi amata ona toe faʻaleleia le nitrogen, ae latou liliu i le piniki pe mumu aʻo amataina le faagasologa. O le tele o le legume root ma le nodules matua i luga ia i latou e mafai ona foliga pei o tamatamailima o le lima.

I luga o togalaau fualaʻau, latou te ono oʻo i le tele o se pea. O nisi legumes e sili atu le lelei o le nitrogen nai lo isi. O lanu lanumeamata o loʻo i luga o le pito maualalo, pe a faatusatusa atu i paʻu, pulu lautele ma soya.

E le mou atu le meaola pe a uma ona mate laau. O le mafuaʻaga lena ua fautuaina ai oe e tipiina vao ma fatu pi i luga o laʻau ma tuʻu o latou aʻa i le eleele. E tusa lava pe ua uma le tuputupu aʻe maualuga, ae o loʻo faʻaauau pea ona fafagaina fua o isi laau.

O Rhizobia o loo i ai i le tele o eleele soifua maloloina, ae latou te le taumafai e galulue seia maeʻa le palapala. Talu ai o talo e masani ona totoina i le malulu, susű, puna o le tautotogo, faʻaaogaina o le inoculant , o le paʻu o loʻo aofia ai Rhizobia, ua fautuaina e amataina le faagasologa.

Tuputupu Faʻatele

E ui lava i la latou lalelei, igoa malie, legumes e faigofie ona tutupu laau e mafai ona maua i totonu o togalaau taʻitasi. Talu ai ona e tele fatu i totonu o palu uma ma pine e tele i le mea totō, o laumei e maua ai se seleselega lelei i totonu o se tamai avanoa.

Ma e le gata ina latou fafagaina le eleele. Legumes o nisi o mea sili ona lauiloa i le lalolagi. Matou te iloa latou te manaia. O se pasese tele latou te ola maloloina foi. Latou te maualalo i le gaʻo, maualuga i le fiber, faʻapea foi ma le lelei o punatini polotini, calcium, iron, zinc, calcium, selenium, B vitamins ma antioxidants.

Afai oe Allergic i Peanutisi, oe Malisi i Laumei Uma?

E mafai ona e nofouta ile proteins i le sili atu ma le tasi le ituaiga o legume, ae o le toʻatele o tagata e leai. O lau fomaʻi o le a mafai ona suʻeina oe mo faafitauli e mafai.

Faʻamatalaga e uiga i le tuputupu aʻe o laumei i lau togalaau

E itiiti ni laumei e faigofie ona tupu ma sili ona lelei i le umukuka. E mafai ona e 'aina le tele o na mea pe fou pe kuka, e pei o se salati, se falaoa o le itu, poʻo totonu o se ipu autu. Ma afai e te totoina i latou e malogo, e mafai ona e teuina mo masina ma fiafia i lau seleselega i soo se taimi o le tausaga.

Auala e Tuputupu Aʻe

Fautuaga mo le Tuputupu ae ma le Faasaoina o Pena Umu

> Punaoa