O le eletise o le eletise ua i ai nei talu mai le 1951, ina ua maua e le Faʻatonu Faʻatoʻaga (EBR-I) i Idaho le tele o le eletise e faʻamalamalama ai fagu matala 200-watt. Na vave ona fausiaina i le Iunaite Setete, Kanata, Soviet Union, ma Egelani le tele o vaomatua.
E faʻaaogaina e le reactor elemene masani le uranium faʻamalosia - e masani lava o le uranium 235 poʻo le plutonium 239 - e maua ai le mana.
O le uranium faʻasaina ua faʻavaeina i ni uumi uumi o loʻo faʻapalapala i le vai; o uʻamea e vevela le vai, fatuina ai le asu, lea e tosoina ai se vaʻa vevela. O le gaioiga o le vaʻalele aisa o le mea lea e maua ai le eletise. O laupepa o vaʻa vai vaʻavaʻai o loʻo tulaʻi aʻe mai le tele o le malulu o le malosiaga o le eletise o le eletise e na o se vaʻa leaga.
I le taimi nei, e sili atu i le 430 malosiaga tau eletise i auaunaga i le lalolagi atoa, ma e silia ma le 100 i le Iunaite Setete. Talu ai ona o laau e alu i luga o le initaneti pe tuusaʻo i taimi uma, o le numera saʻo e sui i tausaga taitasi Malosiaga o le Nuclear e maua ai le tusa ma le 15 pasene o eletise o le lalolagi ma e tusa ma le 20 pasene o le eletise i le Iunaite Setete. Farani, Iapani, ma le Iunaite Setete o tagata aupito sili ona faaaogaina o le malosiaga faaniukilia, ma maua ai le sili atu i le afa o le aofaʻiga o malosiaga faaniukilia o loo maua i le lalolagi atoa.
Faʻaaogaina o le Nuclear Power
O le malosi o le nuukilia e faʻaleleia ai le eletise pe a faʻatusatusa atu i le gaosiga o le eletise.
E manaʻomia le faitau miliona o tone o koala poʻo le suauu, mo se faʻataʻitaʻiga, e faʻaaogaina le malosiaga o le eletise e tasi le uranium, e tusa ai ma nisi o fua faʻatatau. Talu ai o le faʻamalosia o le koale ma le suauʻu o se mea taua tele i gasolivili, o malosiaga eletise e leai se sao i le vevela o le lalolagi ma le suiga o le tau e pei o le koale poʻo le suauu.
O nisi tagata auiliiliga ua latou faailoa mai o le isi avanoa i le malosiaga tau eletise o le tufatufa atu lea o le uranium i le salafa o le Lalolagi. E leai se tasi o le lalolagi o le uranium mining - leai "Mideast o uranium" o loʻo i ai. O le tele o atunuu o loʻo faia laʻu uranium, e pei o Ausetalia, Kanata, ma le Iunaite Setete, o loʻo tumau mausali, o lea o le umanium o sapalai e le faigofie i tulaga faʻapolokiki po o le tamaoaiga e pei o le suauʻu.
I le Tulaga o Faalavelave Tutupu
Aʻo tutusa mea e pei ona tatau ai, o le malosi faakomepiuta o se punavai sili ona saogalemu o le mana. O le faʻafitauli, o mea e le masani ona galue i lena auala i le lalolagi moni. O se vaega o le meltdown i Three Mile Island i Penisilevania i le 1979 na faʻasaoina ai le faʻavelaina i le ea; O tau o le mama na totogia le $ 900 miliona tala.
I le 1986, na tupu ai se faʻalavelave i totonu o le laau i le mamanu o le eletise a Chernobyl i le Soviet Union. O le faʻamalositino o le Nuclear na faʻasaolotoina mo ni nai aso, ma mafua ai se faʻalavelave matautia na fasiotia ai le selau ma selau o tagata i le itulagi atoa. I le 2011, o le Fukushima reactor i Iapani na taia e se mafuie ma se galulolo, ma mafua ai se isi faalavelave tele i le siosiomaga.
E ui lava i faamautinoaga a le au inisinia faaniukilia ma tagata e lagolagoina le malosiaga tau eletise, o mala e pei o lenei e matua le mafaamatalaina ma e taatele, ma o le a le mautonu lava.
O le tau mo nei faʻalavelave e maualuga tele. I le maeʻa ai o Chernobyl, mo se faʻataʻitaʻiga, e tusa ma le lima miliona tagata na aafia i tulaga maualuga o le faʻamalolo; ua fuafuaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e tusa ma le 4,000 mataupu na maua ai le kanesa o thyroid, ma o se numera le mafaitaulia o tamaiti i le itulagi na fanau mai ma ni faaletonu matuia.
Afai o se faalavelave faafuasei e pei o Fukushima e tatau ona taia ai le Iunaite Setete, o le a afaina ai le tulaga. E fa mea tau eletise i Kalefonia o loo i tafatafa o laina eletise malolosi. O le atunuʻu o Indian Point o le eletise malosi, mo se faʻataʻitaʻiga, e na o le 35 maila i matu o le Aai o Niu Ioka, ma o le tulaga o le Nuclear Regulatory Commission e avea ma nofoaga faʻatekonolosi matautia i totonu o le atunuʻu.
Se Upu e uiga i otaota Nuclear
O le isi faafitauli e le mafai ona faʻamagaloina, o le lafoina saogalemu lea o le faʻaaogaina o fafie eletise.
O loʻo faʻaauau le masini eletise mo le faitau afe o tausaga, e sili atu nai lo le fuafuaina o soʻo se lala sooupu a le malo. O tausaga taʻitasi, o se eletise malosi eletise e maua ai le 20 i le 30 tone o le faʻaogaina o le leitio. E oo lava i se atunuu maualuga atu e pei o le Iunaite Setete, o loʻo i ai nei faʻamaumauga faʻauluipuia i nofoaga le tumau i le atunuʻu ao faʻatalanoa tagata popoto ma saienitisi le faiga sili ona lelei.
I le tautalagia o le otaota, o nisi o faitioga e faailoa mai o le tele o fesoasoani a le malo i le gaosiga o le malosi o le eletise ua na o le pau lea o le mea e mafai ai ona faia le malosi faanukilia. O le $ 58 piliona i faʻamaumauga o nonogatupe ma fesoasoani mai le malo a le US, e faʻatautaia ai le gaosiga o le eletise, e tusa ai ma le Union of Scientists Scientists. A aunoa ma na fesoasoani a le tagata fai lafoga, latou te finau, e mafai ona paʻu le pisinisi atoa ona o tupe fesoasoani e sili atu i le tau maketi o le eletise o loʻo gaosia.
E mafai ona toe faʻafouina le malosi faʻa-eletise?
I se upu: leai. E pei o le suauʻu, gas masani, ma isi suauu faʻasaina, o le uranium e le mafai ona toe faʻafou, ma o loʻo i ai le uranium e mafai ona faʻaaogaina mo le malosi faanatinati. O le uranium mining e i ai lona lava lamatiaga, e aofia ai le faʻasaʻoina o le gas radon e ono lamatia ma le faʻaaogaina o otaota faʻasaina.
O le mea moni o le malosi faaniukilia e le mafai ona toe faʻafouina, o le mea moni, o se mea le lelei tele e faʻafouina ai punaoa faʻafouina o le malosi e pei o le la, geothermal, ma le malosi o le ea e sili atu ona manaia. Ona o faʻalavelave ma luʻitau o manaʻoga ole malosi o le lalolagi, o le lelei ma le faʻaogaina o le malosiaga faaniukilia o le a faʻaauau pea ona avea ma autu vevela mo le tele o tausaga a sau.