01 o le 03
Faʻatasi e uiga i le Faʻafitauli Faʻavaivai
Scott Nelson / Flickr / CC 2.0 Mai i faʻafitauli uma lava o laau toto e mafai ona aʻafia, o faʻamaʻi eleele e mafai ona sili atu ona le fiafia. E mafai ona manatu le fai togalaau o loʻo latou faia mea lelei uma, ae o latou laau totō ua maʻi, paʻu ma latalata i le oti. O faamai pipisi e mafua mai i meaola ninii e ola ma feoai solo ile eleele. O le tele lava e le mafai ona iloa e le mata ma e le mafai ona iloa sei vagana ua maʻi le fale.
Mo soʻo se faʻamaʻi e taofia, e tatau ona iai ni mea se 3:
- O se pathogen (o le microorganism e mafua ai le maʻi)
- O se talimalo (oa tatou laau totō)
- O tulaga tau le siosiomaga talafeagai.
I le tulaga o faʻamaʻi pipisi i le eleele, e mafai ona tumau i le palapala mo le umi o taimi, faʻatali mo le tagata o loʻo nofoia - oa tatou laau totō - eo mai. E mafai ona eseese le tulaga o le siosiomaga. O nisi o maʻi faʻafeiloaʻi e fiafia i tulaga o le susu, o nisi e pei o le maualuga o le pH ma le maualuga o isi, o le tuputupu aʻe faʻatele.
E ui lava o nisi o maʻi faʻapitoa e puupuu lava le taimi e asiasi mai ai, e faʻaalia pe a saʻo le tagata e nofo ai ma tulaga, o isi e masani ona maua i le palapala ma faʻaauau mo le tele o tausaga. Afai e le maua a latou laau e sili ona fiafia i ai, atonu e liliu atu i se isi mea. O le mafuaʻaga lea e fautuaina ai le faʻamamaina o otaota uma mai lau togalaau i le faaiuga o le vaitau.
O le tele o faʻamaʻi faʻapitoa e tutusa o latou faʻamaoniga, e pei o laulaau samasama po o ni lanu uliuli. E taua le taumafai ma maua ni faailo o le pathogen moni, ae o nei mea e le masani ona vaaia e aunoa ma le faalautele. Afai o iai sou faafitauli umi, o le a aoga lou taimi e ave ai se faʻataʻitaʻiga i lau faʻalauteleina o le Cooperative Extension .
02 o le 03
Ituaiga ituaiga o pathogens
O ituaiga masani nei o pathogens:
- Paluga - o mea faʻapitoa e masani ona palapala ile eleele. Ae ui i lea, e le o fasipolo uma e afua ai faafitauli tau laau ae o le toʻatele o tagata e leai, sili atu i le 8,000 ituaiga o meaʻai. Ma o le tele o laau e ono mafai ona faʻaogaina i nisi ituaiga o mea malie.
- O aʻa aʻa e mafua ai ona pala. O faʻamaʻi pipisi e aʻafia ai aʻa o le laau ma poloka le tafe ma le tafe o le vai ma meaʻai e ala i le laau. O aʻafiaga e mafai ona aofia ai le ufiufi, samasama, paʻu, oti ma le oti ma mafai ona fenumiai ma isi faʻafitauli e pei o le lāmala ma le le atoatoa. O nisi o laʻau masani o le pala e aofia ai: Cylindrocladium, Pythium, Phytophthora, ma Rhizoctonia.
- Laʻau, kulupu, ma pale paleni e aʻafia ai le laau ile eleele. O faʻamaoniga e tutusa ma aʻa, ae talu mai le amataga o le amataga i luga o le laina eleele, e mafai ona faigofie le vave iloa. O togafitiga masani e matamata ai e aofia ai: Phytophthora, Rhizoctonia, Sclerotinia, ma Sclerotium.
- O faʻamaʻi pipisi, e pei o Fusarium oxysporum ma Verticillium spp. mafua ai le liliuina o laau, e ui lava i vai lelei. E masani foi ona iai faʻamaoniga i totonu.
- O faamai pipisi e aafia ai fualaau laiti. E mafai ona mafua mai i nai lima malie, e aofia ai Pythium, Phytophthora, Rhizoctonia ma Sclerotium rolfsii. E mafai ona latou fufuluina laau i le germination po o se taimi mulimuli ane, e mafua ai le oti faʻafuaseʻi. O le mafuaʻaga lea e le fautuaina ai le faʻaaogaina o eleele mo togalaau mo le amataina o fatu.
- Papateria - faʻasolosolo masani (ma le tele e le pipii umi). O nisi faʻataʻitaʻiga: Erwinia (palamole pala), Rhizomonas (aʻa aʻa o le letusi) Streptomyces (paluga o le pateta, moli pala o pateta suamalie )
- Virus - e seasea, faafetai, ma sili ona manaʻomia le ola o meaola ola, ae e mafai foi ona latou tosoina se tietiega i luga o sigi poʻo mea e masani ai ma tafe i luga o le vai. Afai e ulu se siama i totonu o se laau toto, e mafai ona mafua ai le tele o siama siama. Letus necrotic stunt virus e aʻafia ai laʻau Lasisi Roma, e mafua ai le vevela ma le samasama ma o nisi taimi e vaʻaia ai laʻau maualalo, ao lau laʻau fou e tumau pea mafiafia.
- Nematodes - o nisi taimi e taʻua o ni aotelega, o ni mea masani o ni anufe e le faʻaaogaina ma ni lapotopoto ma ni pito i pito uma e lua. O nisi o mea faʻapitoa, e pei o faʻatauga faʻatau e faʻatau atu i luga o vao i vao. Ma o nisi o le a fafaga i luga po o aʻa. O lenei tulaga e sili atu ona afaina mo fua o aʻa, e pei o kāloti. O aʻafiaga o le pala e ono sili ona masani. Latou te mafua ai le fenumiai ma le fula o aʻa ma mafai ona aafia ai le malosi o le laau. Ole meaʻai ole nematodes e fafaga i luga o le malosi o aʻa, mafua ai le faʻamalo ma le fula. Ma faʻamalosi aʻa o aʻamatodes na mafua ai - ioe - puupuu, ma le vao.
O le a la se mea e mafai ona e faia e uiga ia i latou? Puleaina o Maʻi e Vaivai
- Paluga - o mea faʻapitoa e masani ona palapala ile eleele. Ae ui i lea, e le o fasipolo uma e afua ai faafitauli tau laau ae o le toʻatele o tagata e leai, sili atu i le 8,000 ituaiga o meaʻai. Ma o le tele o laau e ono mafai ona faʻaogaina i nisi ituaiga o mea malie.
03 o le 03
Puleaina o Maʻi e Vaivai
Kāreti faʻamaʻi pipisi i le katika kesi (matau); ma le soifua mālōlōina, kāloti maʻaleʻale (taumatau). Christopher Hogger, Swiss Federal Research Station mo Agroecology ma Faatoaga, Bugwood.org Ua matou faitau po o ā faʻamaʻi pipisi o loʻo aʻafia ai eleele, o le a se mea e mafai ona e faia e uiga ia i latou?
O le faʻaumatiaina o tagata solitulafono tumau e toetoe lava a le mafai, aemaise lava pe a masani i lau eria e amata. E mafai ona latou ola i le palapala, e tusa lava pe le o toe iai a latou masani masani. O le puleaina o vailaʻau faʻamalositino e le aoga tele pe umi foi ma e mafai ona faʻasaina taugata. Ae ui i lea, e mafai ona e tipi i luga ole faitau aofaʻi ma faʻaleagaina ma nisi o aganuu.
- Fufulu uma meaʻai o le togalaau, i le faaiuga o le vaitau. I le mea sili lava, ia faʻateʻa ese mea uma ua pisia. O faʻamaʻi e mafai ona fafagaina i luga o le mea e teu ai mea totino.
- Liliu pe o fea e te toto ai fualaʻau i totonu o le aiga e tasi. Ou te iloa o le mea lenei e le mafai ona tutupu i totonu o togalaau laiti ma pe ae oʻo atu i se tausaga faʻapitoa i fualaau aina, atonu e sili atu le atamai le faasee totoina mo se tausaga pe lua. E faigata, ou te iloa. Ae afai o le isi mea o seleselega leaga, o le misi se tausaga o pateta e foliga mai e leaga. A oʻo mai le tausaga na matua leaga lava laʻu tamato, ou te totoina i latou i koneteina tetele i le tausaga na sosoo ai, aloese mai le eleele i loʻu togalaau.
- O nisi tausaga e tutupu ai faafitauli ogaoga e mafai ona puipuia e ala i le togafiti i le sulusima po o le kopa i le amataga o le vaitau E lua ua manatu i pulega o meaola.
O faʻamaʻi pipisi i lalo o le eleele o le a faʻaauau pea ona faʻafefeina le au fai togalaau. E pei o taimi uma, o le puipuiga aupito sili o se solitulafono lelei. O le totoina o ituaiga o fualaau faisua ma le tetee atu i maʻi masani e mafai ona fesoasoani i le faatapulaaina o le tupu mai o faafitauli ma le salalau atu o pathogens. E le o taimi uma e mafai ai ona maua ni ituaiga faʻasaʻo, ae afai e te mafaia, o le a mautinoa lava e te maua se pito.
Punaoa:
Faʻamatalaga lautele i faʻamaʻi eleele palapala (Royal Botanic Gardens)
Fualaau o Fualaau oona Na faia e Soilborne Pathogens (University of California)
Faʻafitauli o loʻo faʻamatuʻuina i le eleele (Faʻasalalauga Faʻapitoa a le Setete o Uosigitone)