Australian Tree Fern: o se Faʻaaliga Faʻapitoa

Faʻasologa o Tupulaga ma Fautuaga, Faʻapaʻaga, Toe Faʻatau ma Eseesega

O le valaʻauina o se laau o Ausetalia ( Sphaeropteris cooperi , e lauiloa foi o Cyathea cooperia ) o se faleplant e foliga mai e pei o le nameri o se fale fale-io latou lava nofoaga masani, o nei laau toto e ola i le 40 futu pe sili atu, faigofie tele mo le tele o tulaga i totonu o fale , vagana ai le tele tele o greenhouses. Ae e tatau ona aofia ai ona o lo latou matagofie. O nei manulele lalelei ua faʻafefeteina ni laʻau e tupu mai i le pale o le laumua tutotonu; o fusi taʻitasi e oʻo atu i le fa pe lima futu poʻo le tusa ma le 20 futu i totonu o laau i fafo.

O se laau e ola lelei tele o se laau e vave ona ola, ma atonu e sili atu lona avanoa i totonu o ni nai tausaga.

O le ogalaau o le togavao a Ausetalia e amata i lalo ifo o le ono futu o le tausaga ae leʻi tupu aʻe i totonu o se ogalaau e tasi o loʻo ufiufi i lauulu lanu-lanu enaena. O talo e lautele ma lanu meamata ma laulaau lacy tolu ma le laulauina o laʻau mai le 8 i le 15 futu. Laʻau e le suia lanu i le tautoulu, ma e leai ni fugalaau po o ni fua.

Faʻaaogaina o fanua

O se tasi lenei o mea e sili ona masani ona faʻaaoga i ai laau, ae e faʻaaogaina i le tele o se mea teuteu i totonu o le US. O fea e tupu ai i fafo, ua faʻatapulaaina i togalaau lautele ma arboretums i itu o tropical or semi-tropical. O le laau ua faʻaogaina i totonu o Hawaii, lea e manatu ai o se osofaʻiga ona o lona vave tuputupu aʻe ma le faʻaleleia o ia lava.

Tulaga Tutupu

O lenei fale vevela e fesuisuiai i ituaiga eseʻese ae sili atu le lelei e pei o se faʻalauiloa i le USDA o lauʻeleʻele hardwood zones 8 e oʻo i le 11, faʻasao i le va o le 65ºF ma le 80ºF.

E mafai e toleniina o laau o Ausetalia ona faapaleni le tele o tulaga eleele e aofia ai le aisa, oneone, loam ma le omea, ae sili ai le sua susu i le humus. E ui lava o nei mea o le malu puipuia o laau i le lautele, e mafai foi ona latou ola i le malulu malu i nofoaga atoa o le la, tusa lava pe matala pe puipuia. Aisa o Ausetalia e le o le lauʻeleʻele e faapaleni ma e manaʻomia le faʻamalosia i vaiaso taʻitasi, ma le maualuga o le susu po o le susu i le tau vevela.

Ae ui i lea, aloese mai le fausiaina saʻo o le pale, aua e mafua ai le pala. O nei laau toto e gafatia i matagi malolosi e latalata i le talafatai, ae le o le malū eleele. Aʻo faʻatupulaʻia le vaitau, fafaga faʻatasi ma le faʻamalo faʻamalolo poʻo le faʻamalosi faʻatasi ma le suavai vaivai. O faʻataʻitaʻiga sili atu o tagata mamafa.

Faʻaauau

Saunia e spores. O le faʻapaʻaga e masani lava ona tuʻuina atu i le au faifaatoʻaga.

Faʻafouina

Toe faʻasolo i tausaga taʻitasi i totonu o fagu lapoa e iai ni vai fou, e leai se totogi. A oʻo ina oʻo atu le laʻau i le pito sili ona maualuga e mafai ona faatagaina e le avanoa tuputupu aʻe, taofi le toe faʻaleleia o le tuputupu ae lemu. Mulimuli ane, o le a sili atu le sili atu i le ipu ma le potu.

Eseesega

O le laau na faʻatau atu e pei o se togavao o Ausetalia e masani lava o Cyathea cooperi . E i ai, peitaʻi, e tusa ma le 1,000 ituaiga eseese o ferns, o mea uma e maua i le telefoni poʻo mea faʻapitoa. O le New Zealand poʻo Tasmanian tree fern e vavalalata vavalalata ae o le ituaiga o le mea moni o le Dicksonia antarctica . O lenei laau e foliga mai e sili atu lona pale nai lo le laau o Ausetalia ae o loʻo i ai foi manaoga faʻapupula.

Tuputupu Faʻatupulaia Fautuaga

Laʻau laau e olaola i le ogatotonu o le vaitau o le vevela, lea e mafai ona maua ai i nisi taimi e tupu aʻe i le tele, o vaomatua anamua e sosolo i le puao. O le ki i le tuputupu ae o se laau ola maloloina o le saunia lea o le tele o le manogi ma le tumau, aloese mai soona taumafa o le vevela, malulu, ma le susulu o le la.

Laʻau laʻau e le talisapaia vave suiga i le vevela poʻo le vevela, lea o le a mafua ai le lanu enaena . Faʻaeteete i lauulu lauulu i luga o ogalaau o Katihea , aua e mafai ona faʻafefe i le paʻu.