O le Early-Blooming Hellebores
O le lalaga o le fugalaau o le Lenten e taua tele mo o latou uluaʻi fugalaau o le tuiina o le lanu i le amataga o le tautotogo ina ua maeʻa le taimi o le taumalulu o le enaena, lanu, ma le paʻepaʻe. I le faaopoopo atu i le fugalaau, o le laau o loo i ai ni lanu lanu mumu e maua ai le lanu lelei i le vaitau tuputupu ae.
Faʻamatalaga
O nei puluvaga e sau i ni lanu eseese, e aofia ai lanu viole, mumu, lanu samasama, lanumeamata, blue, lavender, ma le piniki.
O fugalaau e tetele (3 i le 4 inisi le lautele) ma tautau ifo i lalo ile fuifui mai ogaoga mafiafia e maualuga i luga o le lau. O le lanu e sili atu le manaia pe a amata ona fuga mai fugalaau i le tautotogo, ona mou ese lea. O se fuga lanu viole, mo se faataitaiga, o le a matua manino lava i le amataga o le tautotogo ona mou ai lea i se malamalama. I le faaopoopo atu i lanu lanu, e ono iai ni fesuiaiga i faailoga, e pei o lanu o se lanu ese, o le feʻaveaʻi, poʻo le vevela.
O le mea e taʻua o le fugalaau i luga o le Lenten rose o le mea moni lava o le sepals. O se fugalaau fugalaau e talitutusa ma se petal ae umi-tumau. O le fugalaau moni i luga o le Lenten rose e le o mea uma e manaia, ae o loo siomia i latou e sepals e sili ona lanu, aemaise lava pe a muamua mai. O le sopa muamua e aliaʻe i le amataga o le tautotogo ma mulimuli saʻo i le taumafanafana. O le fugalaau muamua e tulaʻi i tafatafa o le eleele, i lalo ifo o le tausaga ua tuanaʻi.
O nisi o cultivars e ofoina atu fugalaau faalua, e pei o H.
x 'Windcliff Double Pink.' Luga o le laumei o le laumei e oʻo mai i se lanu matilatila, lanumeamata ma ata lelei i tafatafa. O nei tamaʻitaʻi e oʻo atu i le 18 i le 24 inisi le maualuga, faʻatasi ai ma se mea tutusa.
Lapatai atu o vaega uma o le Lenten rose ua leaga tele. O tagata faʻapitoa e mafai ona atiaʻe le faʻaleagaina o le paʻu pe a uma ona latou faʻaogaina e aunoa ma ni totigilima togalaau.
Ae, o se tasi lea o pito sili ona lelei mo le paolo .
Faamatalaga Faanatura
O le rose o le Lenten o se tagata taua o le aiga o le buttercup. O isi ituaiga o hellebores e iai foi, e aofia ai ma le H. niger , o le Kerisimasi e tulaʻi mai e mafai ona ola i le taumalulu. O le laau e lauiloa o le hellebore white (po o le seoli hellbore) o le Verarum viride , o se manu feʻai i le itu i matu o le Iunaite Setete ma le itu i saute o Kanata ma ua vaʻaia e saienitisi e pei o le viride Verarum .
O laulaau o le Lenten rose e lalelei i le vevela mafanafana. I le itu i matu, o laʻau o orient oriental atonu o le a tumau pea lanu meamata mo le tele o le taumalulu, ae e foliga mai e vaʻaia i le taimi e oʻo mai ai le tautotogo. I le taimi nei, e ui o laulaau fou e lelei i latou.
O le igoa masani e lua-vaega e maua ai le fuga o le laau ma foliga o fugalaau. E masani lava ona fuga le laau i le amataga o le tautotogo i le vaitau Kerisiano o le Fagafulu, ma foliga o fugalaau e foliga mai o le rosa. O le rose o le Lenten e le o se rosa, ae peitai, ma e le o le Rosa genus.
Faʻaaogaina o fanua
Fai mai e avea o se togalaau faʻasaina , Lenten ua tulaʻi mai se filifiliga lelei i le togalaau pe a fai o le vaʻaia o se faafitauli. Pe a latou felelei ma salalau e faatumu se nofoaga, oa latou laʻau matagofie e avea ai i latou ma se matagofie o le ufiufi eleele .
I le Lenten rose o le a faʻavaivaia i lalo o tulaga saʻo.
A faʻapea, afai e te manaʻo e teuina lau Lenten Roses e fai ma faʻataʻitaʻiga e tasi, e mafai ona totoina fatu laau totō i se isi vaega o lau togalaau. E pei foi o laau totō , o le faapalepale o le malulu e faʻaleleia ai le Lenten e lelei atoatoa mo togalaau vao . E ui lava o le lanu laititi e tau le manava ao oʻo mai le mafanafana ma ua matua paʻu lava i le pau, e mafai lava e se tasi ona faʻatauaina le faʻamausaliina o paʻu o le Rose Lenten. Latou te tumau i le togalaau mo le ono masina.
Faʻaaoga lelei lenei uiga o le faʻaleleia o le tino e ala i le suʻeina i se nofoaga e faigofie ona vaʻai ai, e pei o le totoina o toga i tafatafa o se faapaologa po o se paolo malulu. O laʻau e le masani ai ma lalelei e tumau pea le pogisa lanu meamata o le a tumau pea le matagofie i le taumafanafana.
Luga Lenten Rose
Ausetalia i le itu i Saute Europa, H. orientalis e talafeagai mo le tuputupu ae i le USDA vaega 4 maʻa mamafa 4. 9. Faʻateleina laʻau fugalaau i le USDA vaega mamafa o le 4 i le 9, o se nofoaga e maua ai se vaega poʻo le malulu. O le paolo e fesoasoani e puipuia ai le lanu malosi o le sepals ma le laʻau. O lenei fugalaau tautotogo e fiafia i se eleele malulu, lelei, ma suavai. E sili ona totoina i se vaega o le a malupuipuia mai matagi malulu malulu.
O le rose o le Lenten o se tasi o laau sili ona faigofie e ola ai , e le manaomia ai sina tausiga. Faʻasalaina o le laau i vaitau papago i le tautotogo ma o le mafanafana o le a avea ma au galuega sili ona umi. O laʻau fou e aliali mai i le taimi o le amataga o le tautotogo e ave i luga o laʻau tuai, lea e mafai ona taʻavale i lenei taimi. Tipi ese laulaau tuai pe a taunuu nei lau fou.
Faʻaleleia le palapala ma le faapalaga e faʻaleleia ai le malosi o laau totō, pe faʻafefiloi i le tiuti . E mafai ona e vaevaeina paʻu i le tautotogo e maua ai nisi laau totō, poʻo le faʻaleleia mai fualaau ua totogo aʻe.
Faʻafitauli
E i ai ni nai faafitauli i le Lenten rose. Ole laupepa ma le pale o le pala e mafua ai faafitauli, ae o laau e puipuia mai le tele o meaola faalafua, e aofia ai tia ma lapiti.