01 o le 06
Paʻu o le Ufiufi o le Laufanua
Neil Holmes / Getty Images Ua uma ona tatou faia, totoina se tapuni vave o le eleele aua ua tatou manaomia vave vave ma matou mautinoa o le a mafai ona matou teu i siaki. O eleele e mautinoa lava o lo latou nofoaga i le laufanua, ae latou te manaʻomia se avanoa e feoai ai. Leai se tuaoi, e tusa lava po o le a le loloto, o le a taofia i latou i siaki ma moa e na o le puupuu lava; latou te le mou atu.
E ui lava o laau nei e 7 e masani ona faʻatau i totonu o togalaau faʻatoʻaga, ae o togalaau moni ia. Lafoaʻi na oi latou lava, o le a latou faʻaumatia. Afai e te le manaʻo e teu ese i fafo mo le tele o tausaga a sau, aloese e totoina i latou i le mea muamua. Se upu lapatai: o nei laau totō e lauiloa i luga o laau totō. Atonu o au uo e uiga lelei, ae o le mafuaaga latou te tuʻuina atu ai e tuʻuina atu, ona o nei laau totō o ni tagata e ola tele.
I nisi o eria, o laau e pei o nei e sili atu nai lo le malosi ma avea ma osofaiga. Siaki le lisi o Faʻaulufaleina, Manua, ma Noxious Plants mo lau setete, ae leʻi tuʻuina atu se tasi o nei laau toto.
02 o le 06
Epikopo a le Epikopo (Aegopodium podagraria)
© Marie Iannotti E leai se faafitia o le fesuiaiga o ituaiga o Weed a le Epikopo o se togalaau faatosina. E oʻo lava ina tupu lelei i nofoaga malulu, lea tatou te manaʻomia ai ni lanu paepae e faʻamalamalama ai mea. Ae o le ae le maua lava se Weed Epikopo laitiiti. A o salalau atu, o ona aʻa mai se mea eleelea, e tafiesea ai soʻo se togalaau lata ane. Atonu e lelei tele mo le puleaina o otaota, ae o le a iu lava ina ave lau togalaau togalaau, foi.
O le vao a Epikopo na muamua lisiina o se auala mataʻutia i tua i le 1863, i Rhode Island, ae o le ae iloa pea pe a fai e faatau atu. Tasi e tilotilo i le paʻepaʻe paʻepaʻe, fugalaau, e pei lava o le Queen Anne's Lace, ma e masalo e te masalomia o se tagata o le aiga karuru. O fugalaau e tosina ai iniseti aoga, o le mea lea e leai se aoga o le laau, ae e faigofie lava le mea sese mo le tele o avanoa. Siaki le faʻafanua i le Plant Conservation Alliance, Alien Plant Working Group.
Afai ua uma ona e totoina le vao a Epikopo ma ua e faanoanoa, o lau avanoa sili e te faʻaaogaina ai o le faʻaumatia lea. Oti ese i lalo pe a mafai i le amataga o le tautotogo ona ufiufi ai lea o le vaega ma le palasitika. E mafai e laau ona puʻe, e le o tele le vai, ma ua vevela tele. Atonu e alu sina taimi, ae mulimuli ane latou te fiu.
O le vao a le Epikopo e alu foi i le vao (o se fasi'oti o le'oti - o le 'aina o le' oti e 'ai ai) poʻo Snow i luga o le Mauga.
03 o le 06
Faʻasusuina (Ajuga species)
Laʻau vavalave e tupu mai i laʻau. O le tasi laau e foliga le afaina ma manaia, ae o le a salalau atu e tagata taamilosaga ma vave ona faia se fala. E i ai nofoaga, pei o mauga, pe a faʻafeiloaʻi ai laau toto. Latou te puipuia le tafia ma e le manaʻomia le moa poʻo le tausiga. Ae e le tatau ona e totōina i luga o le vao i soʻo se mea e latalata ane i lau vao poʻo lau moega.
E mafai lava ona e maua le vevela i nofoaga autu o togalaau ma o loʻo avea pea ma se talipupuni lauiloa i eleele. O loʻo i ai nisi ituaiga mea fou fou ma le lanu violē, e pei o le Ajuga 'Atropurpurea', laʻau apamemea, e pei o le Gaiety ', ma o nisi o foliga matagofie e pei o le' Silver Beauty '. Ajuga 'Chocolate Chip' ua maua ni iloiloga lelei mo le aulelei, ae o le televave o le tuputupu ae ma amio lelei. Ae e tele isi faʻaaloalo e faia ai e le ituaiga meaola i le fale. O le faitioga sili ona taatele o le alu i totonu o le mutia ma fasi le mutia. E ui o se laau matagofie, atonu e te le manao i se fanua atoa.
04 o le 06
Chameleon Plant (Houttuynia cordata)
E faigata tele mo se fai togalaau fou, ma le tele o fai togalaau e tatau ona sili atu le iloa lelei, e tetee ai i lenei laau. E ui o le fugalaau e le mafaamatalaina, o laulaau o se mumu mumu mumu, kulimi, ma lanu meamata. E ui lava na ou iloaina le tele o fai togalaau ua latou gauai atu i ana taleni, ou te le iloa po o ai na te fautuaina atu i isi. O le tele lava o loo taumafai e aveese mai a latou togalaau, i le tele o tausaga talu ona totoina.
O le laau o Chameleon e vave tele le salalau. O le rhizomes tino e aapa atu ma sili atu i soo se mea lava i lona ala, e fai ai se mea matamata o aʻa e le mafai ona fafagaina ma aveesea. Soʻo se aʻa e totoe o le a fausia ai se fale fou ma faʻaauau pea le salalau. Afai e mafai ona e suʻeina, pei ona ou faamatalaina i le itulau 2 i le vevela, poʻo le faʻaaogaina se tasi o metotia o loʻo talanoaina i lenei tusiga , e tatau ona e manumalo i le fasiotiga mulimuli ane. Ae e le o taimi uma e mafai, pe a faʻafefiloi ma isi laau. O nisi taimi e tatau ona e ositaulagaina ni nai laau mama, e iu lava ina aveeseina le vaega o lenei u.
05 o le 06
Afiafi afiafi muamua (Oenothera speciosa)
Sa i ai se taimi na ou matauʻa ai i faifaatoaga e mafai ona totoina lenei laau. O laʻu lauʻeleʻele, palapala oneone e leʻi manaʻo e lagolagoina. E fesuisuiai o aʻu o le laki tasi.
O le mea na ou manaʻo i ai, o le vevela ( Oenothera biennis L. ). E i ai lanu samasama e tatala i le ao. O loʻo i ai foi se lanu piniki matagofie ( Oenothera speciosa ) e masani lava e pei o le afiafi muamua po o le Mexican primrose, poʻo le Showy Ladies, lea e fuga mai i le - na e mateina - afiafi. E le masani ona e vaai i nei mea mo le faʻatau i totonu o togalaau faʻatoʻaga, ae latou te pasia, aemaise o fatu.
O tafaogalua e lua tausaga ma muamua afiafi o Mekisiko e mafai ona faʻasalalau, o lea atonu e te manatu ai ua mou atu mai lau togalaau pe a uma ona tupu. Mautinoa, o aʻa e le gata o ola ma lelei, o laau atonu foi na paʻu le fatu.
O le afiafi muamua muamua e le faigata tele ona faʻaumatia e pei o le faʻapipiʻi o eleele o loʻo taʻua i totonu o lenei tusiga, lea e salalau e tagata taʻavale, ae ona o le masani o le totoina o le tagata lava ia, o le ae maua ai ni fuifui o le afiafi muamua e pula i lau togalaau ma lau fanua. Ia mataala.
I le auala, o le afiafi muamua e leai se fesootaʻiga i laʻau tautotogo lauiloa Primula primroses. E salalau foi nei mea, ae le o le ita.
06 o le 06
Igilisi Ivy (Hedra hibernica ma Hedera helix Baltica)
Ivy ua faʻaaogaina e pei lava o se meateuteu i luga o fale tuai faʻamaonia e mafai ona malamalama o tagata o le a manatu e leaga. E ui lava e leʻi atofaina e pei o le osofaia i soo se mea, e masani lava ona iloa le faaleagaina o fale ma laau e aʻe i luga ma pipii ai.
O le mea e osofaia ai, e pei o le Pasefika i matu sisifo, o le a soloieseina soo se mea lava i lona auala, e aofia ai laau laiti, vao, ma vao vao, taofia le susulu o le la ma faʻavaivaia ai seia oʻo na o le pau lava le mea e totoe.
E leai se mea e ofoina mai ai meaola mo iniseti po o iniseti, o lea o le a le totoina. Afai e sosola ese atu i totonu o le vao, e mafai ona i ai ni palanikeke atoa. E ui lava o le mea e sili ona manaia po o le suamalie i totonu o se atigipusa e lelei, faʻaeteete pe afai e te manaʻomia le tuʻuina atu o laau i le faaiuga o le vaitau. O le a latou ola i lau faaputuga faapalaga. O le tasi nofoaga ou te fautuaina ai le Igilisi o le fale o le fale , i totonu o se fagu.
E le na o le pau lea o mea e puipuia ai le eleele, ae o nisi o mea sili ona lauiloa na faʻatau ma faʻatupulaʻia. E faigofie ona iloa pe aisea e faʻaosoosoina ai faifaatoaga e tupu aʻe i latou, ae ua lava lo tatou ulu tiga e taumafai e nofo i luma o vao. E mautinoa lava e le manaʻomia ona tatou faʻalavelaveina a tatou togalaau. I le lautele, a e vaʻai i upu "tapuni o le eleele", faia ni suʻesuʻega ao leʻi faʻafeiloaia oe i lau togalaau.
E le o tala leaga uma le faʻapipiʻi eleele. O nisi nei e mafai ona e savali ai.