Nellie R. Stevens Holly Shrubs

Laʻau Tatau Lelei, Vaaia Lelei o Mata

Faamatalaga Faanatura i le 'Nellie R. Stevens' Holly

O le taxonomomy plants na faʻavasegaina lenei laau e pei o Ilex x 'Nellie R. Stevens.' Ilex o le igoa sili lea mo le valea. O le vaega o le igoa i le upusii tasi o le upusii o le, e pei o taimi uma, o le faʻatoʻaga faapitoa. O le laau e masani ona faasinomaga e aunoa ma le ogatotonu, "R."

E tele ituaiga o meaola , o le tele (ae le o mea uma lava) e tumau pea . O nisi e le tumau ma ua avea ma laau iti, ae o isi e ola maualuga ma e mafai ona togafitia e pei o laau po o laau toto.

'Nellie R. Stevens' ua paʻu i le vaega mulimuli. O loʻo faʻamatalaina faʻapitoa e pei o se lautele lautele . Ua fausia e Ilex lona lava aiga totō, Aquifoliaceae; o lona uiga, e na o le pau lea o le ituaiga i totonu o lena aiga.

Faʻamaumauga, Faʻasagaga Faʻamalosi, Sun ma le Mana o le Laʻau

O se anapogi , 'Nellie R. Stevens' e masani ona oʻo i le maualuga e tusa ma le 30 futu le lautele, e tusa ma le 15 futu le maualuga i lona faavae, ma e foliga mai o le foliga o le pyramidal (o lona uiga, e latalata i luga). O le mea moni, o loo tauaveina ai se foliga masani o le Kerisimasi-laau . O lenei pulu puaʻa e ufiufi, lanu lanumeamata lanumeamata ma lanu mumu mumu.

I lana faʻamatalaga o lenei laau toto, na taʻua e Michael Dirr o le "laʻau tele o le laufanua i Sasaʻe Saute: masani, faʻaaogaina, ae matagofie le gaioiga i se paʻu masani" ( Dirr's Encyclopedia of Trees and Shrubs , Page 377).

'Nellie R. Stevens' e mafai ona tupu aʻe i le USDA o lauʻeleʻele o le hardness zones 6 i le 9. Tuputupuina lenei laau i le la atoa i se paolo malu i totonu o se eleele e lelei ona suavai ma sina gaʻo .

Fautuaga mo Tausiga Laʻau (Taʻitoʻaina, Taofia o Pest), Faʻatau i le Faʻasalaga

O lenei togavao o loʻo tausisia lona foliga o le pyramid e aunoa ma le tele o le teuteuina ma e masani lava ona le afaina i mea leaga, ma avea ai ma se fale e maualalo le tausiga . Ae afai e te moomoo ia foliga mai e sili atu laau, faʻapipiʻi lala lalalalo i le taumalulu, ina ia faʻaalia ai lona ogalaau.

I le tulaga e manaʻomia ai le puleaina o pest, o le a tatau ona e vaʻavaʻai mo le fua, o le apogaleveleve, ma le whitefly. O loʻo i ai foi ni tagata e sili ona lelei le laumei laʻau o loʻo fafagaina atoa poʻo le tele i ituaiga ituaiga o meaola : Phytomyza ilicicola osofaʻiga I. opaca , ao le faʻamoemoe o P. ilicis o aʻu o le aquifolium. Lafoina le suauʻu Neemoa faʻapitoa i luga o au laau pe ae maua ni faʻamaoniga o osofaiga iniseti.

'Nellie R. Stevens' sili ona masani ona faʻaaoga:

  1. I le avea o se laau faataitai .
  2. Pe faʻapipiʻiina i totonu o le pa puipui e fai ai se " puipui ola " o loʻo galue o se matala faalilolilo.

E ui lava o lenei ituaiga o holly e sili ona lauiloa i setete i Saute e pei o Virginia, Carolinas, ma Georgia, ae o le mea moni, faigata i le auala atoa i le nofoaga 6. Mo le isi itu i matu o lena mea, ia totoina le Ilex opaca sili atu le faigata ' Mac's Prince, 'lea e talafeagai mo laufanua 5 i le 9.' Max's Prince 'ausia le maualuga e 15 i le 30 futu, ma le salalau e 10 i le 20 futu.

O Nellie Stevens o se laau manaia mo le fiafia i le taumalulu , i totonu ma fafo. E mafai ona teuteu lala, ina ia mafai ona aumai i totonu ma faʻaaogaina mo le teuteuina o aso malolo. Pe na o le fiafia i ona lau lanu ma lanu mumu i le taumalulu.

Aʻo leʻi faʻatau se tasi, ia filifili lana galuega i lou fanua.

O loʻo faʻatau uma i le fausaga (faatasi ai ma le taitai e toʻatasi) ma le fafie (faʻatasi ai ma le tele o meaʻai i lalo). A fai e togafitia e pei o se laau faʻataʻitaʻi, faʻatau le fafie: O le a tuʻuina atu ia te oe le filifiliga o le aveeseina o lala pito i lalo ina ia faʻaalia ai se ogalaau. Ae o le 'Nellie R. Stevens' o le faʻafefeteina e faʻapotopotoina foi ma faʻaaogaina i pa puipui uumi e avea o ni mea e le faalauaiteleina, o le fea tulaga e lelei ai le fafie. Afai o se laau e tatau ona faʻaaogaina i se faʻaaliga patino, o le pito i lalo e masani ona taofia.

Isi ituaiga o Holly

O loʻo i ai se ituaiga o moa i fafo e feiloaʻi ai e toetoe lava o le manaʻomia o fanua. O nai faataitaiga nei:

  1. Igilisi Igilisi ( Ilex aquifolium ): O le laau lea e ola e 30 i le 50 futu le maualuga, ma e lautele le 15 i le 25 futu. I le tulaga lea, e mautinoa lava e fetaui ma le tele o laugatasi. O lona ituaiga ituaiga igoa e taʻu atu ia te oe pe o le a le laʻau e pei o: E sau mai le upu Latin upu acus (nila) ma le folium (leaf). O se tasi lenei o ituaiga ituaiga o holly o loo i ai ni lau laau (ae le o mea uma e fai). I. aquifolium 'Argenteomarginata' o se faʻataʻitaʻiga o se holly ma lau lau lua . Tui i vaega 6 i le 9.
  1. American holly ( Ilex opaca ) : O le isi ituaiga e tupu i le laau, e le tutusa le tele ma le Igilisi, pe tusa ma le 15 i le 30 futu le maualuga, e lautele le 10 i le 20 futu. E sili atu le fetaui ma le Igilisi pe afai e leai se avanoa. O tagata totino totino i Amerika i Matu o le a latou fiafia i ai mo lona tulaga moni. O le tasi cultivar, o lona uiga, 'Aurea,' fualaau lanu samasama, ae na o le tulaga lava e te le fiafia i le tele o mea e masani ai ona mumu. Tui i vaega 5 i le 9.
  2. Iapani Holly ( I. crenata ) o loʻo ofoina atu foi ni eseesega uiga ese i luga o sene sili ona lauiloa. O faʻataʻitaʻiga 'Sky Pencil' (4 i le 10 futu le maualuga ma le lautele e le sili atu ma le 1 futu; sosoʻo 6 i le 8) ma le Hetzii cultivar (3 i le 6 futu le lautele ma le lautele; sosoʻo 5 i le 8). Latou te gaosia fua vine. Sky Pencil e sili atu ona taua mo lona foliga tutusa lona koluma.
  3. O le aganuʻu Saina e agaʻi i le igoa o le fatu corn . O le 'Burfordii' cultivar (vaega 7 e oo i le 9) atonu o le sili ona lauiloa i le Iunaite Setete. E mafua lenei mea i le mea moni o loʻo faʻatinoina lelei i nofoaga vevela, faʻaopoopo i le faʻafefeina o le lāmala . E taua o se laau toto e vave ona ola, e oʻo i le 15 futu le umi ma e 10 futu le lautele pe a matua.

Igoa Origin, Matua

E tusa ai ma le database Database Plantilus, na faaigoaina le laau e igoa ia Nellie Robinson Stevens, i lana togalaau na faia ai le uluai laau toto.

O le mea lenei o se tamaʻitaʻi, o se satauro i le va o le Igilisi ma le saina Saina . O meaola e masani lava o le leaga o laau totō, o lea e masani ona e manaʻomia uma le tane ma le fafine mo le gaosiga o fua. I le faʻamaoni lava, 'Nellie R. Stevens' o le faʻavalea o se tuusaunoaga i lenei tulafono, o le mea ua taʻua o se vaega o le "parthenocarpic" plant. O lona uiga e mafai ona tuʻu ni fualaau aina e aunoa ma se tane e auai, e ui o le a leai se fua o le fua. O nei mea faʻapitoa e ese, e sili atu le lelei i le tuʻuina atu o se tane: O le faia o lea o le a fua mai ai fua. O le alii tane o Ilex x 'Edward J. Stevens.'