01 o le 12
Maota Fafaga Fale
Bill Padgett / Flickr / CC e-SA 2.0 O manu felelei eseese e faʻaaoga mea eseese o fale e faia ai ni fofo o ituaiga eseese , ma fuamoa latou te taoto ai eseese foliga, faailoga, lanu, ma lapoa. E mafai e tagata manu felelei ona iloa ona iloa ituaiga manulele e ala i ituaiga o manu po o fuamoa , ma e mafai e tagata manulele o vaega uma ona fiafia i le maofa o le vaʻaia o se manulele lele i le vaomatua.
O le fale o se tasi o manu e sili ona taatele manufelelei ma e mafai ona maua i le toetoe lava o soo se mea e nofo ai, ma o latou oaga e faʻaalia ai le sili atu ona fetuunai. O le fale e teuteu ai le fale e fausia ai le ofaga e fausiaina mai lala, mutia, ma laulaau ma e mafai ona maua i soo se nofoaga talafeagai, e aofia ai laau, laau toto, cacti, i luga o le eleele, i lalo o fale, ma i pusa teu. O fuamoa a le fale e fufulu ai .75 -8 inisi le umi ma se lanu uliuli lanu moana ma sina mea laiti, e le masani ai ni mea e masani ona faʻaoʻo i le pito tele o le fuamoa.
02 o le 12
Vermilion Flycatcher Nest
Clinton & Charles Robertson / Flickr / CC e-SA 2.0 O le siama moli mata e sili ona fiafia i manulele ona o lona manogi matagofie, ma o ona ofaga ma fuamoa e tutusa lava le manaia. O le faʻasolosolo e pei o le fulufulu o loʻo faʻatupuina i luga o laau, mutia, rootlets, ma mea tutusa, ma e masani ona teuteu i ni moa po o le laiseneina o lena fesoasoani e avea o se camouflage. O fuamoa e tusa ma le 75.7 inisi le umi ma o se paʻepaʻe paʻepaʻe ma le totoa o le lavender, enaena, poʻo le lauulu.
03 o le 12
American Robin Nest
Mareko / Flickr / CC i le 2.0 O fuamoa o robin Amerika e sili ona faigofie e iloa ai la latou lanu moana po o le lanumoana e aunoa ma ni faailoga. I nisi taimi, o fuamoa o le robin, lea e sili atu i le 1 inisi le umi, e mafai foi ona papaʻe pe minoi mata. O le fogafale loloto a le American Robin o loʻo fausia i le mutia ma le palapala ma ufiufi i le mutia sili, ma o le ofaga e fausia i totonu o le ogalaau o se laau, i luga o se fale e faʻamoe ai, poʻo i totonu o soʻo se nofoaga malulu.
04 o le 12
Nest Northern Mockingbird Nest
Donald Hines / Flickr / CC e 2.0 E faʻaaogaina e le pito i matu o le moega o le faʻafefe o manu le tele o mea e le masani ai, e aofia ai fasi laau, togi, ma fasi ieie ma manoa, ma o manufelelei latou te fiafia e fausia ni foga ipu loloto i le va o le 3-10 futu mai le eleele. O fuamoa o le mockingbird i matu e na o le 1 inisi le umi ma se lanu-lanumeamata ma lanu enaena lanumoana ma lanu.
05 o le 12
Anna's Hummingbird Nest
Travis Rigel Lukas Hornung / Flickr / CC e 2.0 O taʻavale hummingbird uma e fausiaina malosi, ma e faʻaaogaina e le Anna's hummingbird le togavao, siliki vavavevave, ma mea lelei faʻapitoa e fausia ai le ofe fagu. O nei ofaga e masani ona faapaleniina i nofoaga mataʻutia e pei o lala vevela po o lala, i luga o le papa, pe oʻo foʻi i le faʻamaonia o se uaea. O le faamoega o loʻo fusi i fulufulu paʻu i le siʻosiʻomaga malie le .5 inisi le umi lanu paepae, o fuamoa ova.
06 o le 12
Mute Swan Nest
Mike Scott / Flickr / CC by-SA 2.0 Sa galulue faatasi tamaʻi tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi mumu ina ia fausia se fausaga e pei o se mea e faʻafefe i luga o le paʻu o meaola o loʻo gaosia i fulufulu ma lalo. E masani ona fausia fao i luga o motu motuʻese poʻo luga o paʻu i tafatafa ane o punavai ae o loʻo natia ma vavae ese mai tagata ma mea taufaasese. O fuamoa e 4.5 inisi le umi ma se lanu uliuli po o le lanu uliuli, e ui lava atonu o lanu enaena po o le lanu eleelea mai mea masima.
07 o le 12
Nofoaga Pigeon
Simon Law / Flickr / CC by-SA 2.0 E pei lava o laumei lupe e matagofie le fetuʻunaʻiina i nofoaga o le taulaga, e faapena foi i latou e fiafia i ai. Pigeons o le a fausia se faʻasalalauga matala o laau, laʻau, vao, ma mutia i toetoe lava o nofoaga malulu, e aofia ai gutters, taʻavale fale, faʻamalama, pusa lafoai, ma tagata totō. O laumei e masani ona faataatia ni lanu paepae se lua, e le o faailogaina e fuaina le 1.5 inisi le umi. E le pei o le tele o manulele, e mafai e tamaʻi lupe ona fafaga i soo se taimi o le tausaga pe a lava le tele o punaoa mo i latou e tausi a latou tama.
08 o le 12
Killdeer Nest
Courtney Celley / USFWS / Flickr / CC e 2.0 Atonu e foliga mai e leai se faamoega o se faamoega o le fasioti tagata, talu ai e mafai ona avea ma ni faanoanoaga faigofie e iai ni maama, lala laau, poo le leai foi o se mea e afaina ai. Talu ai ona o tagata fasioti tagata na latou taatia a latou fua i luga o le eleele, o latou nofoaga e sili ona lamatia i tagata faomea. O manu felelei o le a masani ona faʻamaʻi manuʻa ina ia mafai ona vaʻaia ai mai le nusi vavalalata ma ona fuamoa lanu mumu i lanu uliuli ma enaena. O lapisi e masani ona 1.5 inisi le umi ma e mataʻitua ina ia latou le feliuliuaʻi solo i eleele laugatasi.
09 o le 12
Herring Gull Nest
John Haslam / Flickr / CC e 2.0 O le togafiti vao e fiafia e tuu fua i fua o eleele poʻo fale taualuga e fai ai ni fausaga laiti, e ui lava o manu felelei o le a laina le nofoaga o le faamoega ma vao, mutia, po o le suka. E mafai ona fesuisuiaʻi fuamoa mai se 'uliuli po o le enaena enaena i se lanumoana poʻo se lanumeamata, ma ua faailogaina i lanu enaena, lavender, poʻo le lanu uliuli ma le lanu. O fuamoa o Gull e tele ma talu ai ona e le o i totonu o se fogafale loloto, e siʻosiʻomaga lava latou i le faʻaitiitia o le taʻavale.
10 o le 12
Mallard Nest
Oregon Department of Fish and Wildlife / Flickr / CC by-SA 2.0 Talu ai ona o le aufaipisinisi o le lapoʻa pito sili ona taatele i Amerika i Matu, ua latou aʻoaʻoina ai le fausia o ni mea e latalata ane i soo se mea, e aofia ai le maualalo o vao, lafoina i totonu o vaovao, ma e oo lava i tagata totō ma fuga. O nofoaga e sili ona fiafia i ai o loʻo natia lelei ma o nusi taʻitasi o se paʻu papaʻu o loʻo faʻaogaina i meaola gaosia, o lalo, ma fulufulumanu. O fuamoa o se fagu, kulimi, poʻo le lanu enaena ma le fua 2.3 inisi le umi.
11 o le 12
Nofoaga o le Chickadee Black-Capped
OakleyOriginals / Flickr / CC i le 2.0 O pepe moa lanu e leai ni laʻau e sili ona lelei ma e iai ni laʻau lapoa. O i latou o manulele-faʻafelelei manu felelei ma o le a faʻaaogaina falesa faʻapea foi ma mailei ma isi nesting nesting, e aofia ai le toe faʻaaogaina o nofoaga e taofiofi ai laupapa. O uʻamea e faʻapipiʻi i puʻu, fulufulu, ma fulufulu manu. O fua e pei o le ova e faailogaina i le toʻamea lanu enaena.
12 o le 12
Samoa Nightjar Nest
NottsExMiner / Flickr / CC e-SA 2.0 O ituaiga uma o pogisa, e aofia ai pitonuu Europa, ofe i luga o le eleele poʻo soo se tulaga, e matala, e pei o fale papa. Latou te faʻaaogaina mea laiti laiti ma e masani lava o fuamoa o loʻo i fafo o le matala poʻo i totonu o se faʻavaivai papaʻu na eliina i le palapala po o le iliili. O fua o manu e foliga mai o le paʻepaʻe papaʻe ma le lanu enaena ma le lauulu.