Auala e taofia ai le salalau o vae o tagata taaalo i le tagamea

E le tatau ona avea oe ma se tagata taaalo ina ia i ai le Taʻalo afeleti, lea e mafai ona mafua ai le paʻu ma le vevela, tui, ma le vevela i le va o tamatamaivae ma luga o vae. E ui o le faʻamaʻi e masani lava e le o se mea e lamatia ai le ola, e matua le lelei lava. Afai ei ai se tasi i totonu o lou fale o le tagata taaalo Taʻalo, o le auala e te tago ai i le tagamea e mafai ona puipuia mai le faasalalauina atu i isi.

O le a le vae o le tagata taʻavale?

O le vae o le tagata taʻavale (tinea pedis) e mafua mai i se malie.

O tagata ua afaina na latou lafoina le pinea gavel spores i luga o luga o luga o luga o luga o fale e pei o fola o le loka ma pool pool ma vave ona uluola. E mafai foi ona faʻamaligiina i totonu o totini, seevae, laʻei faʻalava, ma solo. Paʻu e faʻaalia i le tele o le susu ma le mafanafana, e pei o vae i seevae, faʻamalosia le valo e tupu.

O tagata suʻesuʻe mai le Institute for Hygiene and Biotechnology i le Hohenstein Institute i Boennigheim, Siamani, ua maeʻa se suʻesuʻega e faʻamaonia ai sola o siama ma isi lavalava e mafai moni ona tuʻuina atu le sogi i isi mea i totonu o se ato lautetele avanoa poʻo faʻafefe . Afai e le fufuluina ni ie i totonu o le vai vevela ma / poʻo le faʻamaʻiina, e mafai ona ola le fasipolo i totonu o le otaota ma faʻaauau le avanoa o faʻamaʻi poʻo le toe faʻaleleia. E mafai e le tagata taʻavale vaevaega ona faʻasalalau i lima ma isi vaega o le tino pe afai e le toe togafitia.

Auala e taofia ai le salalau o vae o tagata taaalo i le tagamea

O le mulimuli i laasaga nei o le a fesoasoani i le puipuia o le vae o tagata taʻavale i isi i totonu o le aiga e ala i le fasia o le malie. O le faʻaleagaina o ie lafoaʻi o le a faʻavaveina ai le togafitiga o vae o tagata taʻaalo ma puipuia ai le toe faʻaleleia.