Faʻateleina le fatu ma le tuputupu aʻe Mauritius Hemp

O le Furcinea e aofia ai laau vavao faʻamalosi e masani ona faʻaaogaina e avea o ni mea teuteu i togalaau ma o se punavai o filo masani. O le sili ona lauiloa i totonu ia i latou o le Furcraea foetida: o lona umi, pelu, o laʻau eseese e avea ma se mea taua ma matagofie. E fuga foi fugalaau fugalaau i fugalaau mai le lanumeamata paʻepaʻe i le lanumeamata ma se manogi manaia ma manaia. E ui o ituaiga eseese o Furcraea e eseese i le telē, le F.

foetida o se ituaiga e sili ona mafai ona puleaina mo le totoina o pusa. E totoe na o ni nai futu le maualuga ma o ni nai futu le lautele. O le F. foetida e masani ona taua o le Mauritius hemp poo le aloe mata. O le tele o ituaiga o Furtraea, e aofia ai le F. foetida, e fiafia mo le filo fika masani latou te gaosia. Tagaloa i nofoaga faʻapitonuʻu e pei o le Keripeane ma le itu i mātū o Amerika i Saute, e tupu aʻe Furcraea i le mafanafana ma le susu.

Tulaga Tutupu

Faʻaauau

O le gasegase o le karumaea e afua mai i puluvao e aliali i lalo o le fale o tina.

O nei tamaʻi puʻupuʻu e mafai ona aoina ma toe totoina i totonu o pusa fou. Ae ia mautinoa, ia tausia lelei i latou i la latou pepe ma tuʻuina atu se malamalama malamalama.

Faʻafouina

F. Foetida e le o se tagata faʻapitoa masani mo le tele o aoina o mea i totonu ole fale (e laitiiti tele tele mo lena mea), ae mafai ona avea ma se mea manaia ma se mea e le masani ai i totonu o tulaga talafeagai. Talu ai ona o nei mea e tupu tele, ia mautinoa ia faʻaaogaina se ogalaau tele e lagolago ai ona aʻa-o aʻa tetele o le Furcraea e mafai ona oʻo atu i le tolu i le fa futu i fafo. Pe a toe faʻafoʻi, ia mautinoa o loʻo faʻamalulu le palapala, ona aveese lemu lea o le laau mai lana fagu. Tuʻuina le eleele tuai ma soʻo se aʻa ua mate aʻo lei toe faʻafoʻiina le laau ma faʻatumu i le eleele, ma ia mautinoa e faʻatele ona salalau aʻa. A maeʻa ona toe fai, toe tuʻu le F. F. Pe tusa o le vaiaso aʻo le toe faʻamaʻa, ina ia aloese mai le fesuiaʻi o aʻa.

Eseesega

E ui o le F. foetida e sili ona lauiloa, e tele laau i totonu o le Furcraea genus. O nisi, e pei o le F. selloa, e maua ai le fila o le sisal nai lo le fusi o le foetida. O le F. macdougallii e vavalalata i taimi uma, nifo faʻamalosi, ae o le F. foetida e sili atu le malie. O tulaga tuputupu ae i ituaiga eseese e le eseese tele-o le a le mea e fai mo se ituaiga meaola e ono faia mo isi foi.

Tuputupu Ae o Fautuaga

O le tuputupu aʻe F. foetida o se mea faigofie e pei o le faʻamamaina o lona palapala ma ia mautinoa e maua se aofaiga lelei o le susulu o le la. O nei laau totō e malupuipuia ma e manaʻomia ona faʻafeinu e le masani ai-i totonu o le vao, e masani ona ola i luga o papa poʻo papa-ma latou te fiafia i le la atoa. Afai o loʻo e faʻatupuina i totonu o ipu nai lo lau togalaau, ia mautinoa o loʻo nofo lelei le eleele ma toe faʻaleleia pe a manaʻomia. O nei mea e faigofie tele i mites, aphids , ma mealybugs . Taulimaina i le uluaʻi faailoga o faʻamatalaga.