Auala e Filifili ai le Toto Taumafa Totonu mo le Paʻu o lou Aiga

O le a le tele o taimi e te manaʻomia ai le suʻeina o se namu pe faʻapipiʻi le gaʻo i lou paʻu? O le a le umi e teʻa ai pusa eseese? E leʻi faigofie i taimi uma ona iloa, ae ua faigofie nei le EPA.

I le taimi ua mavae, e tusa lava pe e te faitauina le igoa atoa o se iniseti-faʻaaogaina o le iniseti, e ono faigata ona iloa po o ai iniseti o le a taofiofia ma o le a le umi e aoga ai le oloa i le teuina o 'upega.

Ina ia taumafai e foia lenei faafitauli ma fesoasoani i tagata ia malamalama lelei i le faaaogaina o oloa, o le US Environmental Protection Agency (EPA) na faʻaaluina le tele o tausaga o taofiofia le vaʻaia o vaega, faʻatinoina se fuagafanua, ma galulue faatasi ma tagata gaosi oloa e fai ai igoa o siaki- ma le namu. oloa sili atu ona faigofie ona malamalama.

Efaigofiegofie le Malamalama o Igoa o Vailaau Vaʻalele

O le taunuʻuga o le atinaʻeina lea o le tele o ata fou e mafai ona faʻaaogaina i luga o oloa gaosi. Faʻaaogaina o le kalapu e ofo fua ma e tatau i tagata gaosi oloa ona talosaga mo lona faʻaaogaina - ia mautinoa o loʻo atagia mai ai meaola faʻamaʻi o loʻo taofiofia ma le umi ole taimi e tatau ona galue ai.

O faʻataʻitaʻiga a le EPA, e pei o lea o loʻo i ai lenei tusiga, faʻaalia:

E mafai ona faʻaaogaina le kalafi i luga ole iniseti-faʻaaogaina o iniseti-o mea faʻatau atu e lelei e faasaga ile namu poo le lelei e faasaga i pepa , po o mea uma e lua. O le a le faʻaaogaina i latou e sosolo i le ea, ma isi mea faapena. Afai e te vaʻaia le ata i luga o se iniseti, e mafai ona e mautinoa ua filifilia e le EPA e saogalemu e faʻaaoga i luga o le paʻu (e ala i le faitau ma mulimuli i le maeʻa faʻasologa o faʻamaumauga).

O Faamanuiaga o le Tusi Tausi Uila Tausi

O le aoga muamua o le kalafi fou o le a mafai e tagata ona puipuia atili i latou lava mai le namu ma faʻamaʻi ai gasegase ma faʻamaʻi o loʻo ave e nei iniseti, e pei o le Virus o le Nisifo ma le Lyme Disease. I le tele o auala, e tutusa lenei ma le SPF lisi i luga o igoa o le laupepa. Nai lo le taumafai e mate pe o le a le lelei pe o le a le umi e aoga ai le oloa, e mafai ona e tilotilo atu i luga o ata ma iloa.

O le aʻafia o namu - ma faʻamaʻi faʻamaʻi pipisi o loʻo faaauau pea ona tulaʻi ma salalau, ma le afaina o le siama o le siama o le Zika ma le Chikungunya virus ua faateleina i le 2015 - ma ua lafoina Zika i totonu o le Iunaite Setete lava ia. (Vaʻaia le Zika Hits i le US - Faʻafefea ona taofia Mosquito Bites mo nisi faʻamatalaga e uiga i lenei maʻi ma lona salalau.)

O le i ai o lenei faʻamatalaga faigofie, faʻamatalaga faʻapitoa i luga o le igoa e mafai ai foi e tagata ona filifili le oloa leaga o le a sili ona aoga mo tulaga taʻitasi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi mea e gaosia e sili atu le umi nai lo isi, o lea afai o le ae alu i fafo mo ni nai itula, e mafai ona e filifilia se oloa e galue mo lena taimi faatulagaina. Afai o le ae fafo atu i le aso atoa, e mafai ona e filifilia se oloa umi, ma toe faʻatulaga pe a manaʻomia.

Talu ai ona o le faʻaaogaina o le ata e ofo fua, o le ae le vaʻaia i luga o mea uma e faʻaaogaina ai le iniseti-o mea faʻapitoa. I le faʻaaogaina o le igoa, o le kamupanī gaosiga e tatau ona tuʻuina atu i le EPA faʻamaumauga faʻasaienisi e lagolagoina ai le faʻamatalaga e manaʻo e tuʻuina i luga o lona igoa e uiga i le aoga ma le umi o le oloa. O lenei faʻamatalaga e iloiloina i le EPA ina ia mautinoa e fetaui ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o loʻo iai nei ma faʻatinoga faʻataʻitaʻiga, aʻo leʻi tuʻuina atu le faʻatagaga mo lona faʻaaogaina. O le taimi lea o taimi puipuia o loʻo lisiina i luga o igoa o loʻo faʻavae i le tele o suʻesuʻega faʻatuatuaina, ma e tatau ona pasia le toe iloiloga o le EPA, e mafai ona e maua le toʻa e saʻo le taimi o le sui.

Na faʻamaonia ata faʻataʻitaʻi i le 2014, ae ona o le taimi e manaʻomia mo faʻatagaga, e tatau ona amata ona faʻaalia i luga o igoa o iniseti-igoa i 2016.